Obavijesni prikaz – primjer unutarpredmetnog povezivanja u hrvatskome jeziku

Kad smo u školskoj godini 2005./2006. bili jedna od škola u kojima se provodio eksperimentalni program HNOS-a, najčešće spominjani termini bili su korelacija i integracija, tj. suodnos i povezivanje istih i sličnih tema u različitim predmetima. Iako su oba termina postojala i ranije, a učitelji povezivali područja unutar svoga predmeta, ista ili slična gradiva iz različitih predmeta, a ponekad se zalomila i poneka integracija ili integrirani dan, nikad do tad nije se toliko govorilo o povezivanju tema koje se ponavljaju u više predmeta.

Te je godine posebno naglašena potreba povezivanja takvog gradiva kako bi i učenici uočili njihovu povezanost. Usput su i učitelji obnovili gradivo, a poneki i prvi put usvojili isto. Dotadašnja dobra volja, tj. dogovor između učitelja koji su bili voljni provoditi ovakav tip nastave, dobila je novu dimenziju – u korelacijsko planiranje trebali su se uključiti svi učitelji jedne škole, planirajući moguće mjesečne suodnose u odgovarajućim temama ili se prilagođavajući integriranoj nastavi u nekome roku.

Zašto ovoliki uvod? Nekoliko godina poslije polako jenjava početni zanos i suradnja se opet vraća na dobru volju kolega iz različitih predmeta i mogućnosti njihove komunikacije (dobre ili loše). U nekim su slučajevima ostale korelacije koje se ponavljaju iz godine u godinu, u nekim se ostvaruju sporadično, a u nekima ne postoje.

Nastava književnosti sadržajno se pokazala pogodnom za povezivanje s mnoštvom predmeta, ovisno o kreativnosti učitelja, dok se pojedino gradivo iz jezika izvrsno može povezati s nastavom stranih jezika i obraditi u obliku integrirane nastave.

No, unutarpredmetna se korelacija u nastavi hrvatskoga jezika ostvaruje i ostvarivala se u svim nastavnim planovima i programima. Plan i program za hrvatski jezik nužno podrazumijeva povezivanje svih područja, učitelji u osnovnoj školi imaju dovoljno slobode u mjesečnom i godišnjem planiranju (naravno, prateći Nastavni plan i program!) kako bi izradili plan rada kojim će i napovršnijem učeniku biti jasno da su sadržaji međusobno povezani.

Gradivo osmog razreda posebno je pogodno za međupodručna povezivanja. Kako u osmome razredu prevladavaju teme povezane uz jezično izražavanje, dobar mjesečni plan može biti od višestruke koristi jer će, osim plana kad ćemo i što raditi, unaprijed predvidjeti sve povezanosti između područja.

Tako od obrade obavijesnog prikaza, preko provjere lektire možemo doći do teme za školsku zadaću. Kako? Povezivanjem sadržaja. Ili, kako bi rekla kolegica Lidija Kralj (ne kuharica, urednica Pogleda kroz prozor), vrijeme je za recept. clip_image002

Potrebni sastojci:

– pročitana lektira iz prethodnog mjeseca

– obrađena tema obavijesnog prikaza

– provedena pismena vježba – obavijesni prikaz

– školska zadaća

Način pripreme:

Uvjerite se da su svi učenici pročitali lektiru za prethodni mjesec. Lektiru ste usmeno interpretirali na satu, a zakašnjaci su je trebali naknadno pročitati. Kad obradite temu obavijesnog prikaza (može i s osvrtom na kritički prikaz, ali nije nužno), zadajte za domaću zadaću da učenici napišu prikaz lektire koju su pročitali. Ostavite im za to najmanje tri dana (zbog zakašnjaka), pročitajte njihove uratke i ukažite svakom učeniku na pogreške. Napravite plan tako da sljedeći sat bude dvosat na kojem će pisati školsku zadaću s istom temom. Jest, zove se školska, a oni će dio pripreme napraviti doma, ali nema straha da će to umjesto njih učiniti netko drugi (u osmome ih razredu dovoljno poznajete da znate kako pišu i jesu li pročitali djelo). Ovako su dobili nešto dužu pripremu, ali i mogućnost da što bolje izvrše zadatak nakon što su bili upozoreni na ono što u prvom pokušaju nije valjalo. Nitko od njih neće se naći pred temom zadaće s problemom o čemu ili kako pisati, već će svi znati što im je raditi i to će odraditi dobro (učenicima koji se školuju po smanjenom programu možete zadati prepričavanje teksta s osvrtom na nekoliko elemenata: mudre misli ili ponašanje lika ili …). 

Osim što će lektiru o kojoj je riječ pamtiti dosta dugo (neki možda i cijeli život – koliko su se morali baviti njome clip_image004), dobro će uvježbati pisanje prikaza što kasnije mogu iskoristiti u bilo kakvoj situaciji, imat će mogućnost usporedbe s prikazima svojim prijatelja – vidjeti kako istoj temi mogu pristupiti na različite načine (ono što je nekome uvod, dugome će biti zaključni dio i sl.) i svima će biti jasna svrha učenja obavijesnog prikaza, pogotovo ako se tema još proširi ili iskoristi i u nekim drugim situacijama.

Korist koja nikako nije zanemariva je izostanak straha u iznošenju vlastitog mišljenja i nagrađivanje (ocjena) truda koji su učenici uložili u dokazivanje svojih tvrdnji.

Odgovori

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s