Online kvizovi za male i malo veće (hrvatski jezik)

U današnje je doba posve normalo dijete u ranoj dobi priučiti radu na računalu. Osim što će se igrati, može i puno toga naučiti. Na tržištu postoji pregršt obrazovnih CD-ova pomoću kojih se uče osnove glavnih školskih predmeta i u kojima će dijete kroz igru dobiti vrijedne sadržaje. Neću spominjati nazive ni proizvođače, već podatak da će osim učenja čitanja „velikih“ i „malih“ slova, naše dijete razvijati vještinu slušanja, ali i razgibavati svoje prstiće istodobno učeći odnos lijevo-desno i gore-dolje. Kako ipak ne bi računalo koristilo samo za obrazovne sadržaje, tu je i neizbrojiv broj igrica koje će igrati u online okruženju. Odabir će ovisiti o željama našeg malog genijalca i našoj cenzuri. Ne trebam ni spominjati da svaku aktivnost za računalom treba svesti na razumno vrijeme i da se dijete treba baviti i drugim vidovima igre Zabava!

Kad nam dijete malo poodraste i krene u školu, sadržaji igrica će se mijenjati, ali i dalje vrijede jednaka pravila o korištenju računala kod kuće. U školi korištenje računala dobiva novi značaj jer je tu izborna nastava informatike, ali i mnoštvo različitih sadržaja koje učitelji svakodnevno prezentiraju pomoću računala ili interneta.

Danas je većina škola informatički dosta dobro opremljena, a radite li u školi koja ima više od jedne informatičke učionice, mogućnosti korištenja računala u nastavi su puno veće. Ponekad će nam koristiti već i jedno računalo s pristupom na internet i projektorom, ali prava je stvar kad učenici mogu raditi samostalno.

image

http://www.os-slatine.skole.hr/edu/HJ_kviz.htm

Za razliku od većine ostalih predmeta, na internetu ćete pronaći malo kvizova za hrvatski jezik. Uglavnom morate potrošiti dosta vremena guglajući ili bingajući podatke koje želite, pretraživati stranice pojedinih škola koje su na svoje web stranice stavile i kvizove, iščitavati forume u kojima se razmjenjuju sadržaji ili pregledavati profile naših kolega koji računalo primjenjuju u nastavi.

image

http://sites.google.com/site/hrvatskioroslavje/

Kvizovi se mogu pronaći i na portalima koji se bave ispitima, prijemnim i inim, a koristit će za ponavljanje i utvrđivanje znanja o pojedinoj temi.

 

image 

http://www.ispiti.net/

image

 

Na stranicama Artmedije možete pronaći online igre za najmlađi uzrast, za učenike od 1. do 5. razreda, ali i kvizove općega znanja iz sljedećih područja:

image

Evo primjera kviza Pisci i djela:

 

image

http://artrea.com.hr/onlineskola.html

Dobri i upotrebljivi kvizovi mogu se pronaći i na stranicama portala Cool Scool, a za preuzimanje i pregledavanje sadržaja treba se registrirati.

image

http://www.cool-school.net/index.php?ucitelj=dmiscevic&view=502

Kako većina hrvatskih osnovnoškolaca polazi izbornu nastavu informatike i u IK tehnologijama se snalaze kao riba u vodi, mi se trebamo prilagoditi njima, a ne oni nama. Više puta sam pisala o teškoćama motiviranja digitalnih generacija na svaku aktivnost. Najčešće za motivaciju „pali“ korištenje računala ili bilo kakve „tehnike“, svega što će duže ostati u sjećanju od informacija koje dobiju frontalnom nastavom. Nije isto kad uvježbavate vrste riječi tako da ih učenici pišu u svoju bilježnicu ili izlaze pred ploču (veći osobni angažman!), a kamoli ako to isto izvedete u HotPotatoesu ili pomoću Microsoftovog Mouse Mischiefa. Nije isto ni kad sastavak pišete u bilježnicu ili na računalu. Ne vjerujete li da će prije biti napisan na računalu, probajte provjeriti. Usput ćete se uvjeriti i u kreativnost u postavljanju izgleda naslova, a budu li učenici imali dovoljno vremena, dobit ćete i likovni prilog.

O ukusima se ne raspravlja!

image Gornji bi naslov mogao biti sažetak učenikovog osmogodišnjeg čitanja lektire. Jer, ono što je nekome bila najgora knjiga, drugome je bila najbolja, tamo gdje je netko preskakao stranice, drugi je i nakon čitanja dugo razmišljao o onome što je čitao. Zašto je Šenoina Branka zanimljiva, a Šimunovićev Alkar ne? Zašto većina učenika ne voli Starca i more i Nazorovu Vodu (da ne spominjem Povjestice), a vole Kolarovu Brezu i Brucknerovu Sadako?

U razgovoru s osmašima s kojima sam se družila na početku petog razreda te od kraja šestog do sad, ponovno su se kao odabir najzanimljivijih knjiga pojavili isti naslovi. U generaciji od prije dvije godine uvjerljivo je kao najbolja knjiga vodila Sadako hoće živjeti, a pri vrhu je bila i Kod kuće je najgore. Dok je za drugu jasno zašto se tu nalazi, i rijetko koji učenik kaže da mu je bila dosadna, velik interes za Sadako me iznenadio. Iako tu lektiru obrađujem uz dodatne projektne zadatke, ta generacija radila ju je kad sam bila na porodiljnom. Ova generacija izdvojila ju je kao zanimljivu i potresnu i vjerujem da će mnogima dugo ostati u sjećanju. Tema je bila zanimljiva i zbog gradiva iz povijesti koje se obrađivalo u isto doba.

Teza da prosječan učenik osmog razreda još uvijek voli knjige sa sretnim završetkom, itekako utječe na odabir knjiga koje su im bile zanimljive. Međutim, i tu postoje izuzeci. Iako i Breza završava tragično, na kraju je ipak prisutna doza Markova kajanja i spoznaje da je ljubav postojala, a dobrom ukupnom dojmu uvelike doprinosi i Babajin film.

clip_image002[1]

Alkar im je pak, s druge strane, sadržajno odbojan jer nikako ne mogu odobravati razliku u godinama i u svojim razmišljanjima o budućnosti vjeruju da je Marta trebala odabrati po godinama sebi bliskog muškarca. Tu i postavka da „ljubav ne pita za godine“ pada u vodu jer moji učenici gledaju iz svoje perspektive (što je u redu jer je to odraz njihovih godina i trenutačnog poimanja svijeta) i ustraju u svojim stavovima čak i kad osvijeste sve razloge Martinog odabira. Naravno da su ti satovi izuzetno zanimljivi!

Šenoina je Branka druga krajnost, ali itekako razumljiva – em ima sretan kraj (kao iz Barbie filmova – djevojka dobije svojega plemića), ali je i lektirno djelo koje tematikom može konkurirati bilo kojoj sapunici na televiziji. S Brankom se mogu poistovjetiti (napominjem da ovako reagiraju moji učenici), čitaju o temi škole što im je blisko, a posebno im se dopada Brankino odbijanje udaje za Belizara. Naravno da happy end zaokružuje čitavu priču!

clip_image004

Ima još naslova za koje sam očekivala da će biti zanimljiviji, ali sam se prevarila. Kao najzanimljiviju knjigu dečki su očekivano odabrali Adriana Molea (u 7. su razredu dečki čitali Adriana, a cure Jesam li se zaljubila – isti mjesec zbog malog broja knjiga). Kako knjiga obiluje njima zanimljivim temama, opisima i nazivima, uživali su u mogućnosti provokacije (baš su se pripremili da provociraju učiteljicu), ali im učiteljica nije ostala dužna Smješko namiguje! Sigurna sam da će ih ta knjiga potaknuti na čitanje i nekih drugih čije sam naslove usput spomenula, a obrađuju se u srednjoj školi. Hoće li ih najava da i između knjiga koje moraju čitati za lektiru ima „zanimljivih“ sadržaja držati dovoljno dugo da to i provjere, ostaje na njima.

Cure su u odabiru najzanimljivije knjige bile mnogo šarolikije: Dnevnik Ane Frank (koji je bio dodatna lektira), Branka, Breza, Mali princ… Složnije su bile u knjigama koje im se nisu svidjele jer su bile nezanimljive, a na tom su popisu knjige o dječjim muškim družinama.

clip_image006Možda je najbolji opis doživljaja čitanja izrekao učenik koji je rekao: „ Čitao sam Starca i more, i on se borio i borio i borio i navijao sam za njega… I onda – ništa! Sve su mu pojeli. Bio sam tako jadan da mi je bilo žao što sam uopće čitao knjigu! To mi je bila najgora knjiga!“ Istovremeno je njegov prijatelj tiho napomenuo da je njemu to bila jedna od najboljih knjiga. I raspravljajte onda o ukusima!

Izlet u Krapinu – nagrada za sudionike školskih natjecanja

Muzej krapinskih neandertalaca ovog je proljeća hit destinacija za hrvatske osnovnoškolce i za organizirani se posjet morate najaviti puno prije nego ga namjeravate posjetiti. Zašto? Evo što kao odgovor možete pročitati na službenim stranicama Muzeja:

Novi Muzej krapinskih neandertaca slovi kao jedan od najmodernijih i najsofisticiranijih muzeja svijeta. Bogat najnovijim tehnološkim dostignućima uz brojne vizualne, olfaktivne i ine senzacije, donosi nam fascinantan svijet neandertalaca, ali i baca nas u vrijeme samog početka svijeta pa tako posjetitelji mogu uživati u rekonstrukciji kozmičke evolucije i bar na tren osjetiti svu snagu prapočetka.

Razmišljajući kako nagraditi učenike koji su ove školske godine sudjelovali na različitim školskim natjecanjima, zaključili smo da je posjet krapinskom muzeju prava stvar. I nismo se prevarili! Muzej je stvarno takav kakvim ga se opisuje, a nas je k tome pratilo i prekrasno sunčano vrijeme pa je nagradni izlet itekako uspio.

clip_image002

http://www.vecernji.hr/kultura/fotospecijal-krapinskog-muzeja-kako-je-zivio-pracovjek-clanak-101123

Pravo na izlet zaslužili su učenici koji su uložili dodatni trud kako bi se spremili za natjecanja iz hrvatskog jezika, njemačkog i engleskog jezika, matematike i informatike, kemije, vjeronauka, geografije, nogometnog natjecanja i prve pomoći. Dakle, šaroliko društvo od 4. do 8. razreda i njihove mentorice i mentori, preko sto učenika ili 1/3 velikobukovečkih školaraca.

„Na ovaj smo način željeli nagraditi sve učenike za njihov trud, ali i potaknuti ostale da se sljedeće godine i oni uključe u školska natjecanja. Svaki učenik je u nečemu dobar i njegov razvoj treba poticati, a ponekad je ovakva stvar pravi poticaj“, rekla je ravnateljica OŠ Veliki Bukovec Terezija Šalamon.

clip_image004

 

Preporuka: svakako posjetiti!

 

 

 

 

http://www.krapina.hr/default.aspx?id=40