Plakat u nastavi hrvatskoga jezika

Znate li izraditi plakat? Ma, kakvo pitanje, naravno da znate, plakate izrađujete cijeli svoj profesionalni vijek, a i ono razdoblje kad ste i sami bili učenici :-). Jest da je plakat u nastavi prije tridesetak ili dvadesetak godina bio puno rjeđe nastavno sredstvo ili pomagalo, ali nije bio nepoznat pojam. S primjenom HNOS-a odjednom se revitalizirao pa ga je odjednom bilo u pretjeranim količinama, ali mi se čini da njegova popularnost lagano opada. Barem je tako u mojoj školi jer svi u većim količinama koristimo IKT pri čemu nam je za istu stvar koja se postiže plakatom (kad je on nastavno pomagalo) dovoljno računalo i projektor. Naravno, to ne znači da smo ga izgnali iz nastave. Naprotiv, plakat je itekako potreban za određene dijelove nastave ili rad učenika.

Izrada plakata kao sinteze neke nastavne teme odličan je način ponavljanja i utvrđivanja gradiva. Međutim, plakat se može koristiti i u druge svrhe – može biti odraz kreativnosti i mašte u prikazu pojedinih tema iz književnosti (primjerice, jesen oko nas, zima kuca na vrata…), može biti rezultat istraživačkog rada ili projektne nastave, najavni oglas za školsku predstavu ili gostovanje poznatih osoba u školi, poziv za različita događanja… Primjena plakata uistinu je široka. Ali…

Ali, jeste li baš uvijek zadovoljni plakatima koje dobijete? Sa svim plakatima ili s nekolicinom? Borite li se s previše teksta? Previše slika i premalo teksta? Jesu li i vaši plakati rezultat kopipejstiranja (općepopularna radnja copy – paste)? Ili ste sretnik/sretnica čiji učenici savršeno naprave ono što ste im zadali i o čemu ste se dogovorili? Ako jeste, blago vama, mi ostali radimo na tome :-).

Dakle, što učiniti kad učenik donese plakat, a on ne valja? Dati mu jedinicu? Pa, napravio je plakat, ipak je nešto radio. Vratiti plakat na doradu? Ali, trebao nam je baš za taj sat! Začarani krug koji je teško razriješiti. Kao prvo, treba unaprijed utvrditi pravila i elemente koji se vrjednuju pojedinom ocjenom. Ako se učenik odluči na prepisivanje s interneta, dobit će dvojku. Zadovolji li sve dogovorene kriterije, ne gine mu petica. Isto je i s prezentacijom plakata. Više od trojke ne može dobiti onaj koji čita s plakata jer to znači da je:

a) Na plakatu previše teksta

b) Tekst prepisan

c) Prezentacija nije uvježbana.

Isto kao i kod PowerPoint prezentacija, važan je omjer teksta i slike te priprema za javni nastup.

Da bi nam ipak bilo lakše, evo nekih općih pravila za izradu plakata.

1. Bitne osobine plakata su: čitljivost, preglednost i dopadljivost .

a) Čitljivost uključuje veličinu i vrstu slova:

· naslov plakata mora biti čitljiv s udaljenosti od najmanje 2 metra,

· podnaslov i tekst moraju biti čitljivi s udaljenosti od najmanje 1,5 metar,

· za tekst su čitljivija mala tiskana slova,

· treba izbjegavati različite tipove slova, podvlačenje slova i sjenčanje.

b) Preglednost – tema mora biti obrađena sustavno i u logičnom slijedu: uvod, opis, razrada i zaključak.

c) Dopadljivost – kompozicija plakata zahtijeva pravilan raspored elemenata plakata i obuhvaća: naslov, tekst, slike, podatke o autoru i sl.

2. Osnovni elementi plakata

 

· naslov (mora biti uočljiv i zauzimati središnji položaj),

· tekst (obrađena građa),

· fotografije, crteži, tablice i grafički prikazi (ispod svakog prikaza objašnjenje što predstavlja),

· podaci o autoru (lijeva strana plakata u donjem dijelu),

· estetski elementi (boja, međuprostor, okvir, rubovi, stil),

· poželjan je kontrast boja podloge i boje teksta, tople boje privlače, hladne odbijaju, boja može biti u funkciji teme (pr. obrada jeseni – žutosmeđa),

· međuprostor mora biti usklađen s dijelovima plakata i može se ispuniti bojom ili tekstom,

· okvir i rubovi trebaju biti usklađeni – treba paziti na udaljenost elemenata plakata od samoga ruba,

· stil – treba se truditi biti originalan i koristiti zanimljiva rješenja,

· količina slova (teksta) – pojedinačni tekst može imati najviše 15 redova, a sveukupni tekst oko 500 riječi (najviše do 1500).

3. Cilj izrade plakata

Prema dogovoru što se plakatom želi postići, ciljevi su različiti:

· samostalnim istraživanjem doznati više o zadanoj temi i proširiti svoje znanje uz usvajanje novih činjenica o temi koja se obrađuje,

· razviti znatiželju i sposobnost uočavanja bitnih činjenica vezanih za temu te pravilan odabir za plakat,

· potaknuti učenje na zabavan način, uz puno volje i mašte,

· razviti osjećaj za kreativnost u odabiru materijala i izradi plakata,

· plakatom izraziti osjećaje, odnosno iskazati svoj doživljaj zadane teme,

· temu obraditi sadržajno, sustavno i pregledno. (Prilagođeno prema: „Izrada plakata“ Ruža Jozić, SŠ Sesvete).

Vjerujem da ste preplavljeni plakatima različitih nakladničkih kuća. Priznajem da je i meni često jednostavnije, preglednije i brže koristiti gotove plakate jer za izradu vlastitih uvijek postoji nekakav ali :-), najčešće onaj povezan s manjkom vremena. Ali :-), isto tako priznajem da su mi u sjećanju puno duže ostali ručno izrađeni plakati, kako moji, tako i mojih učenika, pogotovo jedan koji su prije desetak godina izradila tri učenika s kojima sam se redovito družila na dopunskoj nastavi i koji su me uvjerili da kreativnost često nema veze s formalnim znanjem (tema plakata bile su pjesme Zvonimira Baloga iz knjige Veseli zemljopis).

Izvanškolske aktivnosti ili druženje s roditeljima?

clip_image001

Biste li ponekad htjeli biti u koži svog djeteta? Ponovno ići u prvi razred, učiti čitati i pisati, baviti se predmetima koje niste voljeli ili ste ih mrzili? Biste li ponovno voljeli ići u srednju školu? Obnoviti stara prijateljstva, provode, bezbrižnost?

Moram priznati da se ja za većinu navedenog ne bih mijenjala, valjda zato što sam svaki dan u školi :-). Nikako ne bih ponovno u srednju školu, a u pubertet ni pod koju cijenu! Još uvijek su mi u sjećanju problemi koji su me mučili i nekako mi se čini da bolje pamtim ono što nije bilo baš najbolje.

Međutim, vratila bih se u igre svog djetinjstva, druženja i skitanja po prirodi, višesatna sjedenja na drvenom mostu na rijeci Bednji i pisanju pjesama, tumaranju po obližnjoj šumi, vožnji biciklom, redovitom odlasku u gradsku knjižnicu, zavlačenju na bakin sjenik i čitanju Gričke vještice poskrivećki :-). Da, pamćenje mi je vrlo selektivno: ne pamtim događaje u osnovnoj školi, ali pamtim sve što je bilo van škole. Jedino literarnu družinu držim na posebnom mjestu jer je bila jedina izvannastavna aktivnost koja me je zanimala. Bilo je tu i sportskih atletskih uspjeha, ali je sjećanje na njih izblijedjelo.

Jesam li, odrastajući uz mali grad, bila zakinuta za niz izvanškolskih aktivnosti koje se nude u većim gradovima? Nekako sam sklonija vjerovanju da sam mogla ići na neke aktivnosti samo da sam pokazala dovoljno volje i upornosti u uvjeravanju roditelja. S druge sam strane imala vremena za čitanje i opet čitanje i boravak u prirodi. clip_image003

I moja su djeca s prvim danima lijepog vremena po cijele dane vani, a kad se vrijeme pokvari, zavlače se u kuću i traže aktivnosti koje će ih zabavljati. Jedno su vrijeme in bili crtići, sad je računalo, a stalno se kroz sve provlače različite društvene igre. Da, iziskuje to određenu količinu vremena od roditelja, ali se barem njihova učiteljica neće u sedmom razredu čuditi što ne znaju pravila igre domino (kao ja).

Da, nude im se i različite izvanškolske aktivnosti u onom istom malom gradu :-): pričaonica iz njemačkog jezika, učenje engleskog jezika, likovne radionice, glazbena škola, izviđači, ritmika, folklor, sportske grupe… Što i kako odabrati? Koliko? Treba li nam baš sve? A većina započinje već u vrtiću.

S prvim smo razredom odabrali samo informatiku kao izvanškolsku aktivnost, a privremeno smo napustili, na zahtjev djeteta, pričaonicu iz njemačkog jezika. Moram priznati da smo se u vrtiću, neiskusni, jedno vrijeme našli u situaciji da smo dijete od 5 godina četiri dana razvozili na različite aktivnosti. Ubrzo smo se svi zajedno opametili i zaključili da nam je važnije da dijete s veseljem odlazi u primarnu djelatnost ustanove u kojoj se nalazi, a ne da stječe popularnost različitim dodatnim sadržajima. Zauzvrat smo dobili slobodno vrijeme za međusobno druženje i igru s prijateljima u susjedstvu :-).clip_image004

Jesu li izvanškolske aktivnosti uvijek želja djeteta ili njegovih roditelja? Ne povodimo li se za onim „kad već ja nisam mogao/mogla, nek barem moje dijete…“? Kako utvrditi stvarnu zainteresiranost djeteta i ustrajati u odabranoj aktivnosti? Tražimo li recept, teško ćemo ga naći bez vremenskog angažmana. A ne angažiramo li se zaista u otkrivanju želja i interesa svojeg djeteta, lako nam se može dogoditi da postanemo rob njegovih aktivnosti i da se pretvorimo u taxi službu.

Možemo li se zadovoljiti s jednom do dvije aktivnosti po sezoni? Svi ćemo imati više vremena koje se može iskoristiti na najbolji mogući način – za igru :-).

Školska zadaća

Bliži se vrijeme pisanja prve školske zadaće :-)! Moram priznati da se veselim prvoj u petom razredu jer se polako pripremamo, iako učenici toga nisu ni svjesni, za njeno pisanje. Ići ćemo u park, tema će biti jesenska, ubacit ćemo nešto književnoteorijskog pojmovlja i to je to! Drugi će dio biti nešto teži, ali i ispravljanje je u opisu našega posla.

Kad radite u osnovnoj školi, onda je pisanje školske zadaće ipak drugačije nego u srednjoj. Naše su teme više povezane s gradivom književnosti i jezičnoga izražavanja nego s lektirom (iako ima i toga). Opisivanje, pripovijedanje, autobiografija, obavijesni prikaz, karakterizacija likova, stvaralačko prepričavanje – samo su neke od tema kojih se dotičemo u školskim zadaćama. Tu su i pisanje pjesme ili pjesničke proze te teme inspirirane lektirnim djelima ili citatima iz njih. No, u petom razredu se tek zagrijavamo pa više radimo na izražajnosti i kreativnosti, a manje na zaključivanju, raspravljanju i dokazivanju :-).

clip_image001

Dakle, teme školskih zadaća prate Nastavni plan i program i kad se toga pridržavamo, učenici znaju što se od njih očekuje u pojedinom sastavku, ne zbunjuju ih tzv. slobodne teme. Zadaća neće sama po sebi postati odlična, kreativna, inventivna, originalna ili nešto drugo naj, za nju se treba itekako dobro i dugo pripremati. Jesmo li zadovoljili propisano pišući zadaće s temama koje mi preferiramo i razvijajući samo one elemente „na koje padamo“, pitanje je mnogobrojnih diskusija i kritika mjerodavnih institucija. Možda je u puno slučajeva upravo tako, što je daleko od ispravnog i propisanog.

Školska bi zadaća trebala biti kruna učenikove pismenosti, u njoj bi trebao pokazati vladanje književnoteorijskim pojmovima, pravopisom, biti kreativan, originalan, imati bogat rječnik, pravilno kompozicijski izvesti sastavak i još puno toga – u okvirima zadanog sadržaja ili teme. Opsežan posao za svakog učitelja, posao koji se proteže kroz svaki nastavni sat i posljedica je svrsishodnog planiranja nastave. I još k tome – za svaki razred s dodavanjem novih elemenata i uz uvažavanje učenikovih sposobnosti i mogućnosti.

Na različitim forumima mogu se pročitati različita razmišljanja o pisanju školskih zadaća, ali se uvijek zgrozim na izjavu da su „uvijek znali pogoditi profin ukus“. Ne daj bože da ikad budem takva!

Kako napisati zadaćnicu za pet, što su pokušali francuski inovativci i koje su najčešće pogrješke u pisanju školskih zadaća? Evo i nekih zadataka za vježbu, inspiriranih pogrješkama u zadaćama.

clip_image002

Za kraj ću se vratiti na početak – je li jesen doista toliko prežvakana tema da o njoj nova generacija petaša ne bi trebala pisati? Treba li ih, u skladu sa suvremenim tendencijama koje se očituju i u pisanju sastavka, zakinuti za doživljavanje i osvješćivanje svoje okoline, prirode i promjena u njoj? Nastava se zasniva na principu postupnosti pa i izražavanje treba biti takvo. Svaka tema donosi i skriva u sebi nešto različito od druge pa tako pisanje o jeseni i pisanje o utjecaju televizije na život jedne obitelji – ne spadaju „u isti koš“.

Valja znati što sastavkom želimo postići, a onda svoje učenike i pripremiti na to :-).

Nekoliko ideja za korištenje računala u nastavi hrvatskoga jezika

clip_image001

Kao i u svemu, i u nastavi je ideja od neprocjenjive važnosti. Doći do dobre ideje, e to je već malo teže. Priznajmo da nam nedjeljom mozgovi baš ne rade punom parom, a treba se pripremiti za sutrašnji dan :-)… Barem je meni tako svake nedjelje. Ipak, evo nekih idejica koje su iskoristive u nastavi:

1. Umjesto pisanja sastavka u bilježnicu, učenici ga mogu pisati na računalu. Nama će trebati jednako vrijeme za njihovo čitanje i ispravljanje, a učenici će ga napisati s više volje i bitno brže (ne vjerujete li mi – isprobajte).

Prednosti: na sastavku možete raditi višekratno – učenici će uvažiti primjedbe i sugestije i popraviti svoj uradak; sastavku se možete vraćati uvijek kad imate nešto vremena viška na satu; sastavak će rasti s obrađenim gradivom; može se pisati u paru; može se vježbati pravopis… (mogućnosti je puno :-)).

Nedostaci: ne možete ga ponijeti doma na ispravljanje nego ostati u školi kako biste ga ispravili na računalu; treba dogovoriti korištenje informatičke učionice.

2. Izrada filmova u Movie Makeru – program je toliko jednostavan da ga mogu koristiti i petaši. Učenici vole pokazati što su naučili pa zašto ne iskoristiti njihovu volju? Izradite plan rada za neko razdoblje i podijelite učenicima zadatke (primjerice: Svjetski dan pješačenja, Svjetski dan hrane, Svjetski dan borbe protiv siromaštva, Dan jabuka, Međunarodni dan školskih knjižnica – neke su teme koje se obilježavaju u listopadu ili zadajte teme koje vam trebaju u nastavi).

Prednosti: takvi radovi mogu poslužiti u nastavi (motivacija, stvaralački zadaci, sinteza, ponavljanje…); učenici će biti sretni i imati veću motivaciju za praćenje nastave; veći osobni angažman…

Nedostaci: Ima li ih? Vrijeme utrošenu na pripremu i pregledavanje materijala ne brojim u nedostatke :-).

3. O korištenju programa Hot Potatoes pročitajte više na https://zeljkabilic.wordpress.com/2010/02/21/hot-potatoes-u-gramatici-uvjezbavanje-glagolskih-oblika/

4. Križaljke, primjerice EclipseCrossword, su jednostavan način kako se može započeti sat (motivacija) ili drugačiji način za uvježbavanje obrađenog gradiva na satu i domaću zadaću. Mogu se koristiti i za provjeru razumijevanja novoobrađenog gradiva ili, pak, kao kratki kontrolci…

Prednosti: zanimljive su, učenike tjeraju na misaoni angažman; učenici sami mogu izraditi križaljke za domaću zadaću pa se dobiva veliki izbor za korištenje; mogu se koristiti u svim područjima nastave hrvatskoga jezika :-).

Nedostaci: za prvo korištenje – potrošiti nešto vremena za instalaciju programa (besplatan) i upute za izradu na engleskom jeziku.

Uživajte u novom radnom tjednu :-).