Školska zadaća

Bliži se vrijeme pisanja prve školske zadaće :-)! Moram priznati da se veselim prvoj u petom razredu jer se polako pripremamo, iako učenici toga nisu ni svjesni, za njeno pisanje. Ići ćemo u park, tema će biti jesenska, ubacit ćemo nešto književnoteorijskog pojmovlja i to je to! Drugi će dio biti nešto teži, ali i ispravljanje je u opisu našega posla.

Kad radite u osnovnoj školi, onda je pisanje školske zadaće ipak drugačije nego u srednjoj. Naše su teme više povezane s gradivom književnosti i jezičnoga izražavanja nego s lektirom (iako ima i toga). Opisivanje, pripovijedanje, autobiografija, obavijesni prikaz, karakterizacija likova, stvaralačko prepričavanje – samo su neke od tema kojih se dotičemo u školskim zadaćama. Tu su i pisanje pjesme ili pjesničke proze te teme inspirirane lektirnim djelima ili citatima iz njih. No, u petom razredu se tek zagrijavamo pa više radimo na izražajnosti i kreativnosti, a manje na zaključivanju, raspravljanju i dokazivanju🙂.

clip_image001

Dakle, teme školskih zadaća prate Nastavni plan i program i kad se toga pridržavamo, učenici znaju što se od njih očekuje u pojedinom sastavku, ne zbunjuju ih tzv. slobodne teme. Zadaća neće sama po sebi postati odlična, kreativna, inventivna, originalna ili nešto drugo naj, za nju se treba itekako dobro i dugo pripremati. Jesmo li zadovoljili propisano pišući zadaće s temama koje mi preferiramo i razvijajući samo one elemente „na koje padamo“, pitanje je mnogobrojnih diskusija i kritika mjerodavnih institucija. Možda je u puno slučajeva upravo tako, što je daleko od ispravnog i propisanog.

Školska bi zadaća trebala biti kruna učenikove pismenosti, u njoj bi trebao pokazati vladanje književnoteorijskim pojmovima, pravopisom, biti kreativan, originalan, imati bogat rječnik, pravilno kompozicijski izvesti sastavak i još puno toga – u okvirima zadanog sadržaja ili teme. Opsežan posao za svakog učitelja, posao koji se proteže kroz svaki nastavni sat i posljedica je svrsishodnog planiranja nastave. I još k tome – za svaki razred s dodavanjem novih elemenata i uz uvažavanje učenikovih sposobnosti i mogućnosti.

Na različitim forumima mogu se pročitati različita razmišljanja o pisanju školskih zadaća, ali se uvijek zgrozim na izjavu da su „uvijek znali pogoditi profin ukus“. Ne daj bože da ikad budem takva!

Kako napisati zadaćnicu za pet, što su pokušali francuski inovativci i koje su najčešće pogrješke u pisanju školskih zadaća? Evo i nekih zadataka za vježbu, inspiriranih pogrješkama u zadaćama.

clip_image002

Za kraj ću se vratiti na početak – je li jesen doista toliko prežvakana tema da o njoj nova generacija petaša ne bi trebala pisati? Treba li ih, u skladu sa suvremenim tendencijama koje se očituju i u pisanju sastavka, zakinuti za doživljavanje i osvješćivanje svoje okoline, prirode i promjena u njoj? Nastava se zasniva na principu postupnosti pa i izražavanje treba biti takvo. Svaka tema donosi i skriva u sebi nešto različito od druge pa tako pisanje o jeseni i pisanje o utjecaju televizije na život jedne obitelji – ne spadaju „u isti koš“.

Valja znati što sastavkom želimo postići, a onda svoje učenike i pripremiti na to🙂.

Jedna misao o “Školska zadaća

  1. Pingback: O čitanju i knjigama, ali i o još puno toga… | Pogled kroz prozor

Odgovori

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s