Poticanje darovitosti ili kako postati član Mense

Kad postanemo roditelji, naše se poimanje svijeta uvelike mijenja. Najčešće se ponašamo na dva načina: ili nastojimo biti što sličniji svojim roditeljima ili se silno trudimo biti što različitiji od njih. Ovaj drugi model je pogotovo prisutan u slučajevima kad svojim roditeljima zamjeramo kako su nas odgajali (i pritom ne mislim samo na strogoću ili krutost u odgoju, nego i na preveliku slobodu). Kakvi ćemo roditelji biti, ipak ne ovisi samo i isključivo o tome kakvi su naši roditelji bili prema nama, nego i o našoj želji kakvi želimo biti i što želimo pružiti svojoj djeci (naravno, u nematerijalnom smislu Smiješak). Ne zaboravimo i da dijete odgajaju dva roditelja koji dolaze iz različitih sredina.

Kad radite kao učitelj u školi, roditelji često dolaze na informacije pa zajedno komentirate ocjene i ponašanje, razgovarate o dojmovima o učeniku, njegovim sposobnostima, motivaciji… I to vam je lako jer možete objektivno sagledati svakog učenika. Ali, tek kad kao roditelj i sami dolazite na informacije i vidite te sve ocjene u imeniku i čujete što druga osoba misli o vašem djetetu, dobivate sliku i o samom sebi jer je djetetovo ponašanje (pri čemu mislim i na učenje) svojevrsni odraz vas samih. Vi ste ga naučili kako se treba ponašati, vi ste ga naučili radnim navikama, vi ste u njega usadili interes za znanjem i želju za napredovanjem. U tim najranijim godinama vaš je utjecaj neprocjenjiv, vaše vrijeme uloženo u vaše dijete najisplativija je stvar koja vam se može dogoditi u životu.

I nisu samo prve tri najvažnije, cijelo vrijeme do polaska u školu itekako je važno za razvoj intelektualnih sposobnosti vašeg djeteta. Naravno, tu angažman ne prestaje, ali se sad probajte prisjetiti koliko ste puta u tom razdoblju s djetetom slagali slagalice, igrali igre memorije, igre strategije (počevši od najdostupnije i najjednostavnije – mlina), smišljali priče, dopunjavali rečenice, pogađali životinje na osnovi da-ne pitalica (idealne aktivnosti za vožnju automobilom)… Sjećate li se i sličnih igara iz svog ranog djetinjstva? Moram priznati da ja pamtim samo igru mlina sa svojom bakom, zrna kukuruza i zrna graha Smiješak.

image

Ovih sam dana pročitala knjigu dr. Ranka Rajovića IQ djeteta – briga roditelja koju je izdala Hrvatska Mensa u sklopu Programa NTC sustava učenja (NTC = „Nikola Tesla centar“). Knjižica od 60-ak stranica opisuje program poticanja darovitosti djeteta koji se provodi u nekim dječjim vrtićima i školama u Rijeci, Dubrovniku i Zagrebu. Zanima li vas o čemu je riječ, što je darovitost, kako je prepoznati, kakav je utjecaj obitelji i sredine za razvoj darovitosti, koji problemi u razvoju mogu usporiti razvoj darovitosti, knjigu možete naručiti ovdje.

 

Mene su posebno oduševili primjeri motoričkih i grafomotoričkih vježbi i poticanje asocijativnog mišljenja. Kako je moje mlađe dijete napunilo četiri godine i već se neko vrijeme jako zanima za pisanje i rješavanje zadataka (po uzoru na stariju sestru), odmah smo počeli s učenjem čitanja u obliku prepoznavanja apstraktnih simbola. Različita međunarodna istraživanja pokazuju da je dijete prije pete godine sposobno naučiti većinu slova i prepoznavati na desetke simbola. „Upravo u ovom razdoblju možemo kroz igru stimulirati nove veze među neuronima i tako povećati sposobnost za učenje i indirektno poticati razvoj pojedinca i nacije“, ističe dr. Rajović. Pritom valja napomenuti da roditelj ne smije biti preambiciozan u svojim zahtjevima kako se ne bi dogodio kontra efekt.

Ono što me je potaknulo na razmišljanje je izdvajanje problema koji se javlja uslijed dugog gledanja televizije, igranje videoigara i sjedenja pred računalom – zapostavljanje procesa akomodacije oka. Taj je proces važan za koncentraciju, a razvija se brzim pokretima oka, praćenjem predmeta, trčanjem i preskakanjem prepreka. Dakle, igranjem i bavljenjem sportskim aktivnostima Smiješak!

U knjizi su i primjeri Zagonetnih priča, Savjeti za svakodnevni rad s djecom (na ulici, u parku, u autu…), poglavlje o Poticanju mašte, razmišljanja i govora, o Komunikaciji, glumi, moći zapažanja te Izvod iz metodičkog priručnika za odgajatelje. Posebno je zanimljivo tumačenje zašto je vrtjeti djecu dobro za mozak Smiješak.

Hrvatska Mensa organizira tečajeve za roditelje i odgajatelje pa ako vas je ovaj tekst imalo zainteresirao…

Jedan od intervjua s dr. Rajovićem možete pročitati ovdje, a videozapis pogledati ovdje.

Odgovori

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s